U srpskom jeziku, glagolski oblici igraju ključnu ulogu u izražavanju kada se neka radnju dešava. Postoji 14 glagolskih oblika koji se mogu podeliti prema različitim kriterijumima.
Pravilna upotreba glagola u različitim vremena je ključna za jasno izražavanje i precizno prenošenje informacija. Kroz ovaj članak, detaljno ćemo objasniti sva glagolska vremena u srpskom jeziku, sa posebnim osvrtom na sadašnje, prošlo i buduće vreme.
Svaki deo će biti potkrepljen jasnim primerima koji će pomoći u razumevanju i pravilnoj upotrebi oblici glagola u svakodnevnoj komunikaciji.
Osnove glagolskih vremena u srpskom jeziku
U srpskom jeziku, glagolska vremena se dele na lične i nelične oblike, što predstavlja fundamentalnu podelu.
Podela glagolskih oblika
Glagolski oblici se prema tome da li razlikuju lica dele na lične i nelične. Lični glagolski oblici se menjaju po licima i imaju značenje predikativnosti – mogu biti predikati u rečenici.
Ličnih glagolskih oblika ima devet i dele se na vremena (sedam oblika) i načine (dva oblika).
Lični i nelični glagolski oblici
Nelični glagolski oblici se ne menjaju po licima i nemaju značenje predikativnosti – u rečenici su glagolske odredbe ili atributi.
U nelične glagolske oblike spadaju infinitiv, glagolski pridev radni, glagolski pridev trpni, glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli.
| Lični glagolski oblici | Nelični glagolski oblici |
|---|---|
| Lični glagolski oblici se menjaju po licima | Nelični glagolski oblici se ne menjaju po licima |
| Mogu biti predikati u rečenici | U rečenici su glagolske odredbe ili atributi |
| Primeri: prezent, aorist, imperfekat | Primeri: infinitiv, glagolski pridev radni |
Sadašnje vreme – Prezent
Sadašnje vreme, ili prezent, predstavlja jedan od osnovnih glagolskih oblika u srpskom jeziku. Ono se koristi za opisivanje radnji koje se dešavaju u trenutku govora, navika, opštih istina i radnji koje se ponavljaju.
Građenje prezenta
Prezent se gradi od glagolske osnove i odgovarajućih nastavaka. Na primer, glagol „čitati“ u prezentu ima oblike: čitam, čitaš, čita, čitamo, čitate, čitaju.
Upotreba prezenta
Prezent se koristi u različitim kontekstima:
- Za radnje koje se vrše u trenutku govora: „Sada pišem pismo“, „Čitam knjigu“, „Gledam film“.
- Za radnje koje se vrše stalno ili se ponavljaju: „Zemlja se okreće oko Sunca“, „Svako jutro trčim u parku“.
- Za istorijski prezent: „Kolumbo otkriva Ameriku 1492. godine“, „Pisac opisuje događaje iz svog detinjstva“.
- Za prezent u značenju budućeg vremena: „Sledeće nedelje putujem u Pariz“, „Sutra dolazim kod tebe“.
Primeri prezenta u rečenicama
Primeri upotrebe prezenta u rečenicama pokazuju njegovu fleksibilnost. Na primer, „Ceo dan razmišljam o sutrašnjoj utakmici“ ilustruje kako se prezent koristi za opisivanje misli ili osećanja u toku.
Prošla glagolska vremena
Prošla glagolska vremena su važan dio srpskog jezika, omogućavajući izražavanje radnji koje su se dogodile u prošlosti. Ova vremena omogućavaju precizno opisivanje događaja i radnji koje su se odvijale u različitim trenucima u prošlosti.
Perfekat – najčešće prošlo vreme
Perfekat je najčešće korišteno prošlo glagolsko vreme u srpskom jeziku. On se koristi za opisivanje radnji koje su završene u prošlosti, ali imaju vezu sa sadašnjošću. Primeri perfekta uključuju: „Juče smo išli u bioskop“, „Marko je napisao knjigu“, „Oni su dugo živeli u inostranstvu“.
Aorist i imperfekat
Aorist i imperfekat su druga dva prošla glagolska vremena koja se koriste u srpskom jeziku. Aorist se koristi za opisivanje završenih radnji u prošlosti, kao što su: „Ja odoh u prodavnicu“, „On reče istinu“, „Mi pobedismo na takmičenju“. Imperfekat opisuje radnje koje su trajale u prošlosti, na primer: „Deca se igrahu u dvorištu“, „Kiša padaše ceo dan“, „Mi sedijasmo i razgovarasmo“.
Pluskvamperfekat
Pluskvamperfekat se koristi za opisivanje radnje koja se dogodila pre neke druge radnje u prošlosti. Primeri pluskvamperfekta su: „Ona beše završila posao pre našeg dolaska“, „Bio sam pročitao knjigu pre filma“.
Primeri prošlih vremena u rečenicama
Primeri različitih prošlih vremena najbolje ilustruju njihovu upotrebu i značenjske nijanse u srpskom jeziku. Na primer: „Juče smo išli u bioskop“ (perfekat), „Svi nekoga ili nešto čekahu“ (imperfekat), „Sestra već beše zaspala kada sam stigla u stan“ (pluskvamperfekat).
Buduća glagolska vremena
Srpski jezik koristi dva osnovna buduća glagolska vremena: Futur I i Futur II. Ova glagolska vremena služe za izražavanje radnji koje će se dogoditi u budućnosti.
Futur I – građenje i upotreba
Futur I se gradi od prezenta pomoćnog glagola „hteti“ i infinitiva glavnog glagola. Na primer, „ići ću“, „ćeš raditi“, „će oni doći“. Upotreba Futura I je široka i koristi se za izražavanje budućih radnji koje su planirane ili predviđene.
Futur II – građenje i upotreba
Futur II se koristi u zavisnim rečenicama, posebno u vremenskim i uslovnim. Gradi se od prezenta pomoćnog glagola „biti“ i glagolskog prideva radnog glavnog glagola. Primeri: „Kada budem stigao, zvaću te“, „Ako budeš učio, položićeš ispit“.
Primeri budućih vremena u rečenicama
Primeri Futura I: „Sutra ću ići na fakultet“, „Oni će doći u petak“. Primeri Futura II: „Kada budem završio fakultet, zaposliću se“, „Ukoliko budeš stigao, javi se“.
| Vreme | Primer | Upotreba |
|---|---|---|
| Futur I | „Sutra ću ići“ | Planirane radnje |
| Futur II | „Kada budem stigao“ | Vremenske i uslovne rečenice |
Zaključak (100 reči)
Glagolska vremena u srpskom jeziku su kompleksan sistem koji omogućava precizno izražavanje. Kroz ovaj članak, detaljno smo obradili sadašnje vreme (prezent), prošla vremena (perfekat, aorist, imperfekat, pluskvamperfekat) i buduća vremena (futur I i futur II). Svaki glagolski oblik ima svoju specifičnu upotrebu i značenje, što omogućava govorniku da precizno izrazi kada se radnja dogodila, događa ili će se dogoditi.
Pored glagolskih vremena, važni su i drugi glagolski oblici kao što su glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli, koji obogaćuju izražajne mogućnosti srpskog jezika. Pravilna upotreba glagolskih vremena je ključna za jasno i precizno izražavanje na srpskom jeziku.

